Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > O Digitaliziranoj baštini
Odaberite  
Digitalizirana baština O Digitaliziranoj baštini Pregledavanje Pretraživanje Pomoć Korištenje građe Linkovi

O Digitaliziranoj baštini

Kontakt osoba
dr. sc. Sofija Klarin Zadravec
sklarin@nsk.hr                                                                                                                                          

U digitalizaciji građe sudjeluju:

Zbirke građe posebne vrste                                        
Odjel zaštite i pohrane knjižnične građe /dr. sc. Dragica Krstić dkrstic@nsk.hr               
Odjel za informacijsku tehnologiju  / dipl. ing. Krunoslav Rendulić  krendulic@nsk.hr
Hrvatski zavod za knjižničarstvo
webmasteri: Siniša Sambolić ; Darjan Vlahov

Digitalizirana baština

Digitalizirana baština je mrežna stranica na kojoj od 2005. godine Nacionalna i sveučilišna knjižnica predstavlja izbor građe digitalizirane u okviru programa digitalizacije građe Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Na stranici su dostupne digitalne preslike građe koju, u najvećoj mjeri, čine djela odabrana iz Zbirki građe posebne vrste – Zbirke rukopisa i starih knjiga, Grafičke zbrike, Zbirke zemljopisnih karata i atlasa i Zbirke muzikalija i audiomaterijala. Građa se predstavlja, kad god je to moguće, u kontekstu drugih djela istog autora, određene teme ili razdoblja te povezuje s građom ili relevantnim izvorima informacija dostupnim putem interneta.

Program digitalizacije građe
Poslove digitalizacije građe Knjižnica je započela 2001. godine Pilot-projektom digitalizacije građe iz fonda Knjižnice. Tijekom Pilot-projekta u digitalni su oblik prenesene 72 jedinice građe iz fonda Knjižnice među kojima prevladava građa Zbirke stare i rijetke građe, a obuhvaćene su i 22 jedinice Grafičke zbirke i 9 jedinica Zbirke zemljopisnih karata i atlasa. U 2003. godini nabavljen je skener i druga potrebna oprema, a tijekom 2004. godine osigurani uvjeti za uključenje procesa digitalizacije u redovnu djelatnost Knjižnice. Valja spomenuti i početke digitalizacije građe u Knjižnici iz 1992. kada su digitalizirani članci s temom Domovinski rat u Hrvatskoj te izradu CD-ROM "Croatica" 1995. godine koji sadrži izbor od dvije stotine digitaliziranih crteža iz fonda Grafičke zbirke nastalih u 19. i 20. stoljeću.
U nedostatku primjerene opreme za skeniranje knjiga, a dostupnosti skenera mikrofilma, veći je naglasak stavljen na program digitalizacije starih novina i časopisa te objavu građe na portalu Stare hrvatske novine i Stari hrvatski časopisi. Dostupno je više od 110.000 digitaliziranih stranica serijskih publikacija.

Cilj projekta
Digitalizacijom svoje građe Knjižnica omogućuje pristup jedinicama građe koje predstavljaju vrijedne i jedinstvene primjerke kulturne, povijesne i znanstvene baštine. Temeljna je svrha projekta povećati pristup i korištenje fonda Knjižnice, posredno zaštiti vrijedne izvornike i omogućiti lakše korištenje često korištene građe. S tim su ciljevima usklađeni kriteriji odabira građe za digitalizaciju.

Kriteriji odabira građe za digitalizaciju

1. Cilj: povećati pristup i korištenje fonda Knjižnice, radi dostupnosti građe na daljinu, obrazovanja, istraživanja odnosno demokratizacije pristupa građi.
Odabir se vrši prema procjeni vrijednosti građe. Vrijednost građe procjenjuje se prema njezinom intelektualnom sadržaju, povijesnoj i materijalnoj vrijednosti, a neki od kriterija su sljedeći:
• jedinice koje svom povijesnom, umjetničkom ili intelektualnom sadržaju predstavljaju kulturno dobro,
• jedinice koje se identificiraju s Knjižnicom,
• jedinice koje se ne mogu koristiti radi visokog stupnja oštećenja, lošeg stanja ili restauracije,
• građa koja će dugoročno biti zanimljiva korisnicima,
• jedinice koje se često koriste,
• jedinice koje se nedovoljno koriste uslijed neinformiranosti korisnika o njihovom postojanju u fondu Knjižnice,
• novonabavljene jedinice o kojima se javnost želi izvijestiti.

2. Cilj: posredna zaštita građe. Digitalizacijom se osigurava pristup digitalnoj reprodukciji i smanjuje korištenje izvornika što utječe na njegovu bolju očuvanost.
Jedinice građe odabiru se prema sljedećim kriterijima:
• građa koja ima prioritet u procesu zaštite građe,
• vrijedne jedinice i/ili oštećene jedinice,
• često korištene jedinice.

3. Cilj: omogućiti bolju i/ili lakšu uporabu građe.
Jedinice građe odabiru se prema sljedećim kriterijima:
• jedinice koje će se u digitalnom obliku jednostavnije i kvalitetnije koristiti,
• jedinice koje će u digitalnom obliku dobiti na vrijednosti,
• jedinice koje će se u digitalnom obliku okupiti na jednom mjestu te moći lakše analizirati i uspoređivati.

3. Cilj: osigurati svojevrsni kontekst drugim projektima digitalizacije, povezivanje dijelova zbirki u samoj knjižnici i onih koji se nalaze u fondovima različitih institucija, osiguranje građe za interdisciplinarne i multidisciplinarne znanstvene, obrazovne projekte koji istražuje određenu temu, autora, povijesno razdoblje itd., povezivanja različitih formata, različitih vrsta elektroničke građe (slika, tekst, zvuk…) u multimedijske zbirke, kao i formalnih i neformalnih publikacija (korespondencija, znanstveni radovi i dr.). Jedinice građe odabiru se prema sljedećem kriteriju:
• građa koja predstavlja dodatak ili dopunu postojećim digitalnim zbirkama, ali u skladu s kriterijima navedenim u prethodnim točkama.

4. Cilj: omogućiti projekte ili pojedinačne zahtjeve za digitalizacijom čije troškove snose naručitelji bilo da se radi o pojedincima, ustanovama ili tvrtkama, omogućiti dostavu i distribucije kopija građe (međuknjižničnom posudbom, izradom CD-ROM-ova na zahtjev, izradom drugih reprodukcija).
• građa se odabire prema zahtjevima, ali u skladu s ciljevima i prioritetima Knjižnice.

Dodatno, građa se skenira za pripremu izložbi u NSK i za dokumentiranje rada Odjela zaštite i pohrane građe NSK.


Izrada digitalnih preslika
Digitalne preslike građe načinjene s izvornika u najvećoj mogućoj mjeri vjerno predstavljaju izvornike i ne dorađuju se osim kad su potrebne minimalne dorade nastale zbog pogreške ili opreme.
Digitalizacija se obavlja u Digitalnom laboratoriju koji se nalazi u prostoru Odjela za zaštitu i pohranu knjižnične građe. Za digitalizaciju stare građe koristi se skener OS 11000 tvrtke Zeutschel koji omogućuje skeniranje velikih formata (A0). Opremljen je stolom za skeniranje i vagom s pomičnim pločama koje se mogu prilagoditi debljini hrpta knjige. Zbog snimanja osjetljive stare građe, važno je svojstvo ovog skenera mogućnost podešavanja jačine pritiska pokrovnog stakla. Skener se automatski kalibrira, a dodatno ga podešava svaka četiri mjeseca ovlašteni servis. Za prijenos mikrofilma u digitalni oblik koristi se Kodakov skener-printer 3000DSV-E.
Stara građa se skenira u razlučljivosti do 400 dpi (24-bitna boja) i izrađuju tzv. arhivske matrice u nekomprimiranom TIFF formatu koje se čuvaju bez dodatnih intervencija ili obrade slike.
Novinski fond na mikrofilmu skenira se u razlučljivosti 300 dpi (8-bitna siva skala).
Iz arhivskih matrica (master slika) izrađuju se korisničke kopije u formatu JPEG i drugim formatima po potrebi, a potom se dodatno obrađuju za prikaz na webu.
Skeniranjem se upravlja pomoću softvera WIDEimage, a za obradu slikovnih datoteka koristi se softver Book Restorer i ScanTailor. Za upravljanje radnim procesom i arhiviranje digitalnih reprodukcija koristi se sustav za upravljanje dokumentima tvrtke INPro s prilagođenim metapodacima za opis reprodukcija i primjerenim tehničkim metapodacima. Mrežna stranica Digitalizirana baština izrađena je u suradnji s tvrtkom Novena. 

Katalogizacija digitalnih reprodukcija
Zapisi digitalnih reprodukcija dostupni su u katalogu Knjižnice, a katalogiziraju se u formatu MARC21.

Projektni tim
U projektu digitalizacije sudjeluju: dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, dipl. ing. Krunoslav Rendulić, dr. sc. Ivan Kosić, dr. sc. Mikica Maštrović, dr. sc. Mira Miletić Drder i dr. sc. Tatjana Mihalić, dr. sc. Dragica Krstić, Ivan Kapec, Slavko Harni, Renata Petrušić, Martina Pavec, Anita Marin, Matilda Hraste, Darko Čižmek, Sonja Hrelja, Sanja Vešligaj, Teodor Lazić, Boris Kren, Marica Tomić, Vesna Balta. Po potrebi se uključuju i ostali djelatnici Knjižnice, studenti i volonteri. 

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111