Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Stara knjiga > Djela Fausta Vrančića > Machinae novae
Digitalna zbirka starih knjiga Misal Djela Marka Marulića Djela Fausta Vrančića Djela Ivana Gundulića Skladanja Hanibala Lucića Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića Djela Ivana Česmičkog Djela Bartola Kašića Djela Markantuna de Dominisa Djela Ivana Lučića Djela Pavla Rittera-Vitezovića Djela Đure Baglivija Djela Matije Antuna Relkovića Djela Ljudevita Gaja Djela iz Knjižnice obitelji Zrinski
Novi strojevi / Faust Vrančić

Pregledaj djeloMachinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica.
Venetiis : [s. n., o. 1615.-1616.] – 19 + 19 + 18 + 20 + 20 str. + 49 bakrotisaka ; 2° (37,7 × 24,7 cm)
NSK Zagreb R II F – 2° – 6 b

Machinae novae su jedno od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. st. S pravom možemo pretpostaviti da je Vrančić poznavao djela o strojevima što su ih prije njega objavili arhitekti i vojni inženjeri, kao što su Andrea di Pietro Palladio (1508.-1580.), Agostino Ramelli (o.1531.–o.1600.), Domenico Fontana (1543.-1607.), Jacopo de Strada (1507.-1588.), Giambattista della Porta (1535.-1615.) i dr., jer je neke njihove projekte usavršio i uvrstio u svoje Nove strojeve.

Vrančić je posebnu pozornost obratio na gradnju mostova s lukom, prvo drvenih, potom kamenih i na kraju brončanih. U svojem djelu donio je 18 različitih projekata mlinova s pogonom na vjetar, na morske struje, na plimu i oseku te na ručni i životinjski pogon, a bavio se još organizacijom poljodjelstva (kosidba, vršidba i čišćenje žita), zatim problemima uzvodne riječne plovidbe, konstrukcijama sunčanih satova, kao i satova na vodu i vatru.

Najpoznatiji mu je svakako izum padobrana. Iako je Leonardo da Vinci još prije nacrtao i opisao padobran (Codice Atlantico), Vrančić je prvi objavio svoj izum, koji se ponešto i razlikuje od Leonardova. Stanislav Škoberne (Padobran kroz vjekove. Zagreb, 1957, str. 26), pozivajući se na neke istraživače drži Vrančića ocem padobranstva, jer je navodno osobno skakao padobranom s visokih litica i crkvenih tornjeva u Mađarskoj i Italiji.

Svojim konstrukcijama i projektima Vrančić je bio daleko ispred svojega vremena, a mnogi od njegovih izuma ostvareni su tek mnogo desetljeća poslije. Prvi metalni most s lukom sagrađen je 1773. u Engleskoj. Čuveni pak francuski fizičar Sébastien Lenordmand (1757.-1839.), tek je 26. studenoga 1783. skočio padobranom s kule Observatorija u Montpellieru i nije se pri padu ozlijedio, a 1797. prvi skok padobranom iz balona izveo je André Jacques Garnerin (1769.-1823.), također Francuz.

Na 49 bakrotisaka donio je Vrančić 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je držao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Na kraju knjige donio je i popis svojih vlastitih izuma. Donosi i crtež šibenske Katedrale koju naziva "ukrasom svoje domovine". Opisi strojeva doneseni su na latinskome, talijanskome, španjolskome, francuskom i njemačkome jeziku. Još i danas ima stručnjaka koji drže da je ovo djelo prvi put tiskano u Veneciji oko 1595. ili 1605., međutim, ozbiljniji istraživači drže da je Vrančić za tisak priredio samo ovo izdanje iz 1615./1616., a u prilog tomu govore kronika Vrančićeva života i rada te naročito rad na tehničkim izumima. 

Vidi i:

Tumačenje strojeva koje smo izumili / preveo Vladimir Muljević. (Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica. Pretisak. Zagreb : Novi Liber ; Šibenik : Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", 1993.)


© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111