Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Stara knjiga > Djela Marka Marulića > Judita
Digitalna zbirka starih knjiga Misal Djela Marka Marulića Djela Fausta Vrančića Djela Ivana Gundulića Skladanja Hanibala Lucića Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića Djela Ivana Česmičkog Djela Bartola Kašića Djela Markantuna de Dominisa Djela Ivana Lučića Djela Pavla Rittera-Vitezovića Djela Đure Baglivija Djela Matije Antuna Relkovića Djela Ljudevita Gaja Djela iz Knjižnice obitelji Zrinski
Judita / Marko Marulić

Pregledaj djelo 

Libar Marca Marula Splichianina uchom se vsdarsi Istoria sfete vdouice, Judit u versih haruacchi slosena. – [2. izd.]
<In Vinegia : Per Bernardino Benalio, 1522.> – [35] l. : ilustr. ; 8° (21 × 14,5 cm)
NSK Zagreb R II C – 8° – 100


Marulić je Juditu, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku, dovršio kao pedesetogodišnjak 22. travnja 1501., tj. "Od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila, u Splitu gradu", a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. Jedan primjerak prvog izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavnim dijelom Znanstvene knjižnice u Zadru.

   

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez signiran je slovom M, pa se  pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., kako je to navedeno u impressumu, za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija. Prenesemo li spomenuti nadnevak iz mletačkoga kalendara u naš sustav računanja vremena dobit ćemo 29. siječnja 1523. Naime, nova godina po mletačkome kalendaru započinje 1. ožujka, kao u starome rimskome kalendaru do 153. pr. Kr. kada je siječanj postao prvim mjesecom u godini. Jedini za sada poznati primjerak tog izdanja čuva se u Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu.

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111