Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Stara knjiga > Misal > Mjesto i vrijeme tiskanja
Digitalna zbirka starih knjiga Misal Djela Marka Marulića Djela Fausta Vrančića Djela Ivana Gundulića Skladanja Hanibala Lucića Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića Djela Ivana Česmičkog Djela Bartola Kašića Djela Markantuna de Dominisa Djela Ivana Lučića Djela Pavla Rittera-Vitezovića Djela Đure Baglivija Djela Matije Antuna Relkovića Djela Ljudevita Gaja Djela iz Knjižnice obitelji Zrinski
Mjesto i vrijeme tiskanja Misala

Je li mjesto tiskanja prve hrvatske knjige bila Venecija, Rim, Kosinj, Modruš ili Izola stručnjaci se nisu složili do dana današnjega, pa to pitanje i nadalje ostaje otvorenim. Kao predložak prvoj hrvatskoj knjizi tiskanoj pomičnim slovima poslužio je Misal kneza Novaka iz 1368. (danas pohranjen u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici), što potvrđuju tekstološka i liturgijska raščlamba Novakova misala i Prvotiska.

U kolofonu nema nikakvih podataka ni o mjestu tiskanja ni o tiskaru, odnosno nakladniku. Naveden je samo nadnevak: Lêtь G(ospod)nihь ·č·u·o·v· [1483.] m(ise)ca pervra d(ь)ni ·i·b· [22. veljače] ti misli biše svršeni.

Lêtь G(ospod)nihь ·č·u·o·v· [1483.] m(ise)ca pervra d(ь)ni ·i·b· [22. veljače] ti misli biše svršeni - tiskanje Misala završeno je 22. veljače. Tog se datuma obilježava i Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice

Misal je tiskan na dan Katedre sv. Petra (Prestol svetago Petra apostola). Već od I. st. štovala se katedra apostolskoga prvaka Petra, kao simbol učiteljske vlasti. Hrvatskim se glagoljašima naime stalno spočitavalo da nisu dovoljno odani Rimskoj crkvi, a sve zato što u liturgiji nisu rabili latinski nego crkvenoslavenski jezik i pismo svetoga Ćirila. Kako bi pobili te prigovore i zaštitili se od napadaja započeli su tiskanje glagoljičnih knjiga u XV. i XVI. st. vezivati s oživljavanjem kulta svetoga Jeronima, velikoga crkvenoga oca i prevoditelja Svetoga pisma na latinski jezik. Svetoga Jeronima učinili su baštinikom djela Svete Braće, slavenskih apostola Ćirila i Metoda, pa su za osebujno pismo (littera Hieronymiana) zainteresirali i europske humaniste. 

 

 

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111