Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Pregledavanje > Djela Fausta Vrančića > Machinae novae
Digitalna zbirka Grafičke zbirke NSK Stari majstori Crteži 19. i 20. st. Grafike 19. i 20. st. Plakati Borisa Bućana Građa iz razdoblja secesije

 

Uvod Machinae novae Dictionarium Kolofon


Saznajte više
 
Homo volans:   


Prva tiskana slika padobrana nakon Leonardovog crteža

 

Pregledaj djelo

Novi strojevi

Machinae novae Favsti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica.
Venetiis : [s. n., o. 1615.-1616.] – 19 + 19 + 18 + 20 + 20 str. + 49 bakrotisaka ; 2° (37,7 × 24,7 cm)
NSK Zagreb R II F – 2° – 6 b

Machinae novae su jedno od najvažnijih djela iz područja tehnike s početka XVII. st. S pravom možemo pretpostaviti da je Vrančić poznavao djela o strojevima što su ih prije njega objavili arhitekti i vojni inženjeri, kao što su Andrea di Pietro Palladio (1508.-1580.), Agostino Ramelli (o.1531.–o.1600.), Domenico Fontana (1543.-1607.), Jacopo de Strada (1507.-1588.), Giambattista della Porta (1535.-1615.) i dr., jer je neke njihove projekte usavršio i uvrstio u svoje Nove strojeve.

Vrančić je posebnu pozornost obratio na gradnju mostova s lukom, prvo drvenih, potom kamenih i na kraju brončanih. U svojem djelu donio je 18 različitih projekata mlinova s pogonom na vjetar, na morske struje, na plimu i oseku te na ručni i životinjski pogon, a bavio se još organizacijom poljodjelstva (kosidba, vršidba i čišćenje žita), zatim problemima uzvodne riječne plovidbe, konstrukcijama sunčanih satova, kao i satova na vodu i vatru.

Najpoznatiji mu je svakako izum padobrana. Iako je Leonardo da Vinci još prije nacrtao i opisao padobran (Codice Atlantico), Vrančić je prvi objavio svoj izum, koji se ponešto i razlikuje od Leonardova. Stanislav Škoberne (Padobran kroz vjekove. Zagreb, 1957, str. 26), pozivajući se na neke istraživače drži Vrančića ocem padobranstva, jer je navodno osobno skakao padobranom s visokih litica i crkvenih tornjeva u Mađarskoj i Italiji.

Svojim konstrukcijama i projektima Vrančić je bio daleko ispred svojega vremena, a mnogi od njegovih izuma ostvareni su tek mnogo desetljeća poslije. Prvi metalni most s lukom sagrađen je 1773. u Engleskoj. Čuveni pak francuski fizičar Sébastien Lenordmand (1757.-1839.), tek je 26. studenoga 1783. skočio padobranom s kule Observatorija u Montpellieru i nije se pri padu ozlijedio, a 1797. prvi skok padobranom iz balona izveo je André Jacques Garnerin (1769.-1823.), također Francuz.

Na 49 bakrotisaka donio je Vrančić 56 izuma i tehničkih konstrukcija, a među njima i nekoliko tuđih projekata za koje je držao da se uklapaju u njegovo djelo ili da će mu poslužiti kao nadahnuće za druge savršenije izume. Na kraju knjige donio je i popis svojih vlastitih izuma. Donosi i crtež šibenske Katedrale koju naziva "ukrasom svoje domovine". Opisi strojeva doneseni su na latinskome, talijanskome, španjolskome, francuskom i njemačkome jeziku. Još i danas ima stručnjaka koji drže da je ovo djelo prvi put tiskano u Veneciji oko 1595. ili 1605., međutim, ozbiljniji istraživači drže da je Vrančić za tisak priredio samo ovo izdanje iz 1615./1616., a u prilog tomu govore kronika Vrančićeva života i rada te naročito rad na tehničkim izumima. 

Vidi i:

Tumačenje strojeva koje smo izumili / preveo Vladimir Muljević. (Machinae novae Fausti Verantii Siceni cum declaratione Latina, Italica, Hispanica, Gallica et Germanica. Pretisak. Zagreb : Novi Liber ; Šibenik : Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", 1993.)


© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111