Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Pregledavanje > Djela Marka Marulića > Judita
Digitalna zbirka Grafičke zbirke NSK Stari majstori Crteži 19. i 20. st. Grafike 19. i 20. st. Plakati Borisa Bućana Građa iz razdoblja secesije
Uvod Judita De institutione Epistola Kolofon

 


Saznajte više
 

Drvorezi u 2. izdanju Judite

Lik Judite u Starom Zavjetu

Judita Mire Gavrana

Na mreži:       

Judita (Marko Marulić / Naklada Bulaja)

 

 

Judita
Preslika djela

List 5v: Ljubavni ili dvorski događaj (drvorez, detalj)

 

Libar Marca Marula Splichianina uchomse vsdarsi Istoria sfete vdouice Judit u versih haruacchi slosena (2. izdanje iz 1522.) 

 

Bibliografski zapis

    

Pregledaj djelo

O djelu

Marulić je Juditu, svoje najpoznatije djelo na hrvatskome jeziku, dovršio kao pedesetogodišnjak 22. travnja 1501., tj. "Od rojenja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila, u Splitu gradu", a u Mletcima ju je prvi put tiskao Guglielmo da Fontaneto tek 13. kolovoza 1521. Jedan primjerak prvog izdanja čuva se u fondu Knjižnice Male braće u Dubrovniku, a drugi u knjižnici zadarske obitelji Paravia, koja je danas sastavnim dijelom Znanstvene knjižnice u Zadru.

Marulić je doživio tri izdanja svoje Judite. Prvo je priredio Splićanin Petar Srićić, a drugo zadarski knjižar Jerolim Mirković 30. svibnja 1522., čije izdanje resi devet drvoreza s ratnim prizorima. Deveti drvorez signiran je slovom M, pa se  pretpostavljalo da je Marulić sam i izradio te drvoreze. Jedan primjerak Mirkovićeva izdanja Ivan Kukuljević darovao je tadašnjoj Sveučilišnoj knjižnici, a i drugi primjerak, što se danas čuva u Zbirci rukopisa i starih knjiga, potječe iz Kukuljevićeve ostavštine. Treće izdanje tiskano je 29. siječnja 1522., kako je to navedeno u impressumu, za dubrovačkoga knjižara Jacoma di Negrija. Prenesemo li spomenuti nadnevak iz mletačkoga kalendara u naš sustav računanja vremena dobit ćemo 29. siječnja 1523. Naime, nova godina po mletačkome kalendaru započinje 1. ožujka, kao u starome rimskome kalendaru do 153. pr. Kr. kada je siječanj postao prvim mjesecom u godini. Jedini za sada poznati primjerak tog izdanja čuva se u Bayerische Staatsbibliothek u Münchenu.

U posveti svojemu kumu Dujmu Balistriliću († o. 1506.), "popu i parmanciru splickomu", Marulić piše: "… privraćajući ja pisima staroga Testame(n)ta, namirih se na historiju one počtene i svete udovice Judit i preohologa Oloferna koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju izraelsku jur od nadvele pogibili. Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke. ... Evo bo historiju tuj svedoh u versih po običaju naših začinjavac i jošće po zakonu onih starih Poet ...".

Jezična podloga Judite je splitska čakavština i štokavski leksik te glagoljaška predaja, i po tome je ovo djelo navijestilo jedinstvo hrvatskoga jezika, a epohalna važnost toga spjeva leži u spoznaji da je Marulić hrvatski jezik primjerio europskim pjesničkim standardima.

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111