Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Pregledavanje > Djela Marka Marulića > Uvod
Digitalna zbirka Grafičke zbirke NSK Stari majstori Crteži 19. i 20. st. Grafike 19. i 20. st. Plakati Borisa Bućana Građa iz razdoblja secesije
Djela Marka Marulića

Marko Marulić / Ivan Meštrović (1924.), lijevana bronca // Muzej Grada Splita  

"Otac splitskih začinjavac" rodio se u Splitu 18. kolovoza 1450., gdje je i umro 5. siječnja 1524. te bio pokopan u današnjoj crkvi sv. Frane na Obali. Potekao je iz sudačke plemićke obitelji, i s očeve i s majčine strane. Majka Dobrica Obirtić (Alberti) i otac Nikola († o. 1574.), izrodili su veliku obitelj, šest sinova i dvije kćeri. U Splitu i okolici posjedovali su mnoga imanja, polja i vinograde, ali su obiteljsku idilu remetile prerane smrti njegovih najbližih, bilo u bojevima s Turcima bilo od kuge, koja je posebno kosila u XVI. stoljeću, bremenitom i prepunome burnih događaja.

 

Digitalizirana djela:

Libar Marca Marula Splichianina uchomse vsdarsi Istoria sfete vdouice Judit u versih haruacchi slosena (2. izdanje iz 1522.)

  Bibliografski zapis 

Pregledaj djelo
De institutione bene vivendi per exempla sanctorum (1506.)

 Bibliografski zapis

Pregledaj djelo
Epistola domini Marci Maruli Spalatensis ad Adrianum VI. pont. max. de calamitatibus occurrentibus et exhortatio ad communem omnium christianorum unionem et pacem (1522.)

 Bibliografski zapis

Pregledaj djelo

Opširnije o autoru:

Školovao se prvo u Splitu, gdje mu je učiteljem bio talijanski humanist Tideo Acciarini (o. 1430.-1500.), koji je 20 godina predavao grčki i latinski jezik te grčku i rimsku književnost na hrvatskoj obali Jadrana, od Splita do Dubrovnika. U Padovi je vjerojatno završio pravne studije, a potom se vratio u Split i bavio odvjetništvom i sudstvom te družio sa splitskim humanistima, skradinskim biskupom Tomom Nigerom (1450./1460.-1531.), banom i biskupom Petrom Berislavićem (1475.-1520.), Franjom Božičevićom (1469.-1542.), Dminom i Jerolimom Papalićem i dr.
Marulić je pisao i hrvatskim i latinskim jezikom, a najvažnija su mu djela − De institutione bene vivendi (Venecija, 1506.), Evangelistarium (Venecija, 1516.), Quinquaginta parabolae (Venecija, o. 1510.), De humilitate et gloria Christi (Venecija, 1519.), Judita (Venecija, 1521.), Epistola … ad Adrianum VI. (1522.), De laudibus Herculis (Venecija, 1524.), Davidias (Zagreb, 1954.) i dr.
Spjevom Judita stekao naslov "oca hrvatske književnosti", a latinskim djelima glas jednoga od prvaka humanizma u europskim okvirima, što potvrđuju brojna izdanja njegovih djela, kako u izvorniku tako i u prijevodima na najvažnije europske jezike.

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111