Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Tematske zbirke > Djela Dragutina Gorjanovića-Krambergera > Uvod
Tematske digitalne zbirke Flora Croatica Djela Dragutina Gorjanovića-Krambergera Građa iz razdoblja sececije
Djela Dragutina Gorjanovića-Krambergera

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 


Dragutin Gorjanović-Kramberger, (Zagreb, 25. X. 1856 – Zagreb, 24. XII. 1936).

 

Dragutin Gorjanović-Kramberger, paleontolog, geolog i paleoantropolog. Do svog otkrića pračovjeka u Krapini, Gorjanović je objavljivao radove o fosilnim ribama i drugim geološkim i paleontološkim istraživanjima. Na početku karijere bavio se i mineralogijom te pisao o krškim fenomenima Zagrebačke gore i o pleistocenskim sisavcima hrvatskih zemalja (Rad JAZU, 1884, 1892). Njegov rad imao je odjeka u europskim središtima, pa su mu mnogi slali građu na determinaciju i znanstvenu obradbu. Najviše je pisao o fosilnim ribama otoka Hvara, tercijarnim ribama Štajerske, Karpata, južne Bavarske, a znatan opus tih godina čini obradba tercijarnih riba Hrvatske. Po svojim paleontološkim raspravama uvrstio se u vodeće svjetske paleontologe, ali ga je tek senzacionalno otkriće pračovjeka u Krapini proslavilo i po tom je postao poznat, a po znanstvenoj obradbi ostataka praljudi priznat u znanstvenom svijetu. Dana 23. VIII. 1899. u Krapini je otprve razaznao pretpovijesno nalazište ljudskih kostiju, pepela, ugljenog trunja, kamenog oruđa i kršja. Zasluga mu je da je kao paleontolog odmah uočio delikatnost i značenje nalaza, zajedno s mjesnim vlastima zaštitio nalazište od nekontroliranog odnošenja pijeska i ubrzo po otkriću pristupio pozornu iskopavanju, iscrtavajući geološke profile i bilježeći stratigrafski položaj nalaza.

 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
 
Bio je to postupak daleko iznad onda znanih pristupa sličnim pretpovijesnim nalazištima. Objavivši prvo vijest o otkriću hrvatskim znanstvenicima, o tome je ubrzo tiskao niz opširnijih priopćenja pod naslovom: Der paläolitische Mensch und seine Zeitgenossen aus dem Diluvium von Krapina in Croatien (Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien, 1899, 1901–02, 1904–05). Time je pravodobno, s prvim pouzdanim dokazima o postojanju fosilnog čovjeka, ušao u žarište europskih rasprava o evolucijskom putu čovjeka i njegovih predaka.
Izvor: Članak Dragutin (Karlo) Gorjanović-Kramberger autora Jakova Radovčića (Leksikografski zavod Miroslav Krleža).
© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111