Nacionalna sveučilišna knjižnica
Tražilica
Naslovnica > Digitalizirana baština > Stara knjiga > Djela Matije Antuna Relkovića > Satyr iliti Divyi csovik u vershe Slavoncem
Digitalna zbirka starih knjiga Misal Djela Marka Marulića Djela Fausta Vrančića Djela Ivana Gundulića Skladanja Hanibala Lucića Vazetje Sigeta grada Brne Karnarutića Djela Ivana Česmičkog Djela Bartola Kašića Djela Markantuna de Dominisa Djela Ivana Lučića Djela Pavla Rittera-Vitezovića Djela Đure Baglivija Djela Matije Antuna Relkovića Djela Ljudevita Gaja Djela iz Knjižnice obitelji Zrinski
Satyr iliti Divyi csovik u vershe Slavoncem / Matija Antun Relković
Pregledaj djelo     

Satyr iliti Divyi csovik u vershe Slavoncem
[U Drasdanima : s. n.], 1762. – [41] l. ; 16° (13,3 × 8,3 cm)
NSK Zagreb R II E – 16° – 30

Satir iliti divji čovik satirično-narativni spjev u 11 pjevanja objavljen je u Dresdenu 1762. Riječ je o skromnoj knjižici sa 82 nepaginirane stranice u kojoj Matija Antun Relković (1732.–1798.) opisuje ljepotu slavonske zemlje i zapuštenost slavonskoga seljaka, za koju krivi ”turske skule”, tj. slavonske običaje za koje drži da su nastali pod turskim utjecajem (kolo, sijelo, moba, prekomjerno trošenje u svatovima itd.). Uvodi u spjev antičko mitološko biće, Satira, koji Slavonce savjetuje kako valja obrađivati zemlju. Prvo izdanje ima 1938 stihova, a drugo (Osijek 1779.) 3498 stihova te zanimljive prozne umetke. Prvo izdanje imalo je puno uspjeha: naklada od 1500 primjeraka rasprodana je, a i u polemici o djelu, koja se razbuktala, prevladavali su pozitivni odjeci. U drugom izdanju Relković je uveo u spjev lik slavonskoga seljaka koji Satiru pripovijeda kako je prihvatio njegove kritike i unaprijedio svoj rad i život. Hrvatski književni povjesničari strogo su sudili o Satiru: prizvali su mu važnost u procesu prosvjećivanja, ali književne ljepote u njemu nisu nalazili. Relković je prirodu, posebice svoju rodnu Slavoniju, promatrao kao fiziokrat, tj. držao je zemlju jedinim bogatstvom, a poljodjelstvo najplemenitijim i najzdravijim zanimanjem. Dva njegova samostalna sastavka u drugom izdanju (Komedija iliti vesela prikaza naravi i Tragedija ili strahovita prikaza naravi) pripadaju u najljepše prozne stranice hrvatske književnosti XVIII. st. Pretisak prvotiska priredio je J. Bratulić (Privlaka, 1987.).

© Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2005. Sva prava pridržana. | Ul. Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb.HRVATSKA | Tel. ++ 385 1 616-4111